ANATOMIJA LJUDSKE DESTRUKTIVNOSTI 1 PDF

Porast nasilja i destruktivnosti u nacionalnim i svjetskim razr1 mjerima skrenuo je panju strunjaka i javnosti uope na teoreV sko ispitivanje prirode i uzroka agresije. Javnost meutim i dalje shvaa frojdizam uglavnom u terminima predstavljanja libida kao ovjekove ccm tralne strasti obuzdane jedino instinktom za samoouvanjem. Situacija se izmijenila tek polovinom ezdestih godina. Jedan od vjerojatnih razloga te promjene bila je injenica da je razina nasilja i bojazni od rata irom svijeta prela odreenu granicu.

Author:Kagazshura Samurisar
Country:Malta
Language:English (Spanish)
Genre:Literature
Published (Last):27 March 2005
Pages:429
PDF File Size:7.4 Mb
ePub File Size:3.29 Mb
ISBN:466-4-11209-858-3
Downloads:6407
Price:Free* [*Free Regsitration Required]
Uploader:Samugor



Porast nasilja i destruktivnosti u nacionalnim i svjetskim razr1 mjerima skrenuo je panju strunjaka i javnosti uope na teoreV sko ispitivanje prirode i uzroka agresije. Javnost meutim i dalje shvaa frojdizam uglavnom u terminima predstavljanja libida kao ovjekove ccm tralne strasti obuzdane jedino instinktom za samoouvanjem. Situacija se izmijenila tek polovinom ezdestih godina. Jedan od vjerojatnih razloga te promjene bila je injenica da je razina nasilja i bojazni od rata irom svijeta prela odreenu granicu.

Lorenz, ugledan znanstvenik na podruju ponaanja ivotinja,1 a naroito riba i ptica, osmjelio se zai na podruje na kojem je imao malo iskustva i sposobnosti, na podruje ljudskog ponaanja. Slijedila su druga djela prouavatelja ponaanja ivotinja, kao to su 19 Goli majmun Desmonda Morrisa i 0 Ijubavi i mrnji Lorenzova uenika I. Sva ta djela sadre uglavnom istu tezu: ovjekovo agresivno ponaanje, koje se manifestira u ratu, zloinu, individualnim svn ama i svim drugim vrstama destruktivnog i sadistikog pona-1 anja, proizlazi iz fdogenetski programiranog, uroenog instinkta koji trai rastereenje i eka na povoljnu situaciju da se izrazi.

Moda je Lorenzov neoinstinktivizam bio toliko popularan ne zbog toga to su njegovi argumenti tako jaki, ve zbog toga to su im ljudi bili skloni. Ova ieo rija uroene agresivnosti lako postaje ideologijom koja ublauje strah od onog to bi se moglo dogoditi, i racionalizira na osjeaj nemoi.

Ona podrazumijeva ovo: ako ve moramo izginuti, bar emo izginuti uvjereni da nam je tu sudbinu nametnula naa priroda i shvaajui zato se sve moralo dogoditi ba tako kako se dogodilo. Suprotno instinktivizmu, bihevioristiku teoriju ne zanimaju subjektivni inioci koji tjeraju ovjeka na odreen nain ponaanja; nju ne zanima to on osjea ve kako se ponaa i koji drutveni uvjeti oblikuju takvo ponaanje.

Taj pravac dosegao je svoj vrhunac u Skinnerovom neobiheviorizmu, koji je danas najprihvaenija psiholoka teorija na sveuilitima Sjedinjenih Amerikih Drava. Razlog te preobrazbe u psihologiji lako je pronai. Kada psiholog govori o ovjeku, njegov model je zasnovan na ljudima oko njega a najvie na njemu samom. U suvremenom industrijskom drutvu ljudi su racionalno orijentirani, malo os-1 jeaju i smatraju svoje osjeaje i osjeaje psihologa beskorisnim optereenjem. Bihevioristika teorija im veoma odgovara.

Sadanja alternativa izmeu instinktivizma i biheviorizma nije povoljna za teorijski napredak. Jesmo li prisiljeni birati izmeu Lorenza ili Skinnera; ne postoje li druge mogunosti? Ova knjiga tvrdi da postoji druga mogunost i ispituje u emu se ona sastoji. Kod ovjeka moramo razlikovati dvije potpuno razliite vrste agresije. Prva, koju dijeli sa svim ivotinjama, filogenetski je programiran impuls za napad ili bijeg kada su vitalni ivotni interesi ugroeni. Ova defenzivna benigna agresija nuna je za opstanak jedinke i vrste, bioloki je prilagodljiva i nestaje kad i njen uzrok.

Druga vrsta, maligna agresija, tj. Defenzivna agresija je stvarno dio ljudske prirode, iako nije i uroeni2 instinkt, kako je prije odreivana. Kada Lorenz govori o agresiji kao obrani, njegove pretpostavke o agresivnom irr stinktu su opravdane iako teorija o elementu spontanosti i samoobnavljanja ostaje nedokazana. Ali on tu ne staje. Uistinu, prikaz uroene destruktivnosti odgovara historiji mnogo vie nego prethistoriji. Ipak, ovjek se razlikuje od ivotinja po tome to je ubojica; on je jedini primat koji ubija i mui lanove svoje vrste bez razloga, bilo biolokih bilo ekonomskih, i pri tome osjea zadovoljstvo.

Kar kve god te potrebe bile, one moraju biti zadovoljene da bi on vjek mogao normalno funkcionirati, isto kao to njegovi organski porivi moraju biti zadovoljeni da bi mogao ivjeti. Te prilike, meutim, djeluju povezano s ovjekovom bioloki determinira22 nom egzistencijalnom situacijom i potrebama koje iz nje izviru, a ne s beskrajno promjenljivom, neizdiferenciranom psihom, kako to environmentalistika teorija pretpostavlja.

Sto je to to ga ini ovjekom? Nepotrebno je rei da sadanja klima u drutvenim naukama nije sklona diskusijama ove vrste. Kako bi bilo nepovoljno sada anticipirati kompleksni argument o podacima koje u kasnije iznijeti, zadovoljit u se jednom primjedbom. Ti problemi bit e ovdje tretirani sa socijalno-biolokog stajalita. Da svi instinkti proizlaze iz te konstitucije, uglavnom je prihvaeno gledite; elim pokazati da su njegove neinstinktivne strasti, u karakteru uvrijeene strasti, takoer rezultat bioloke konstitucije.

Ipak, pojam psihoanaliza ne upotrebljava se u odnosu na klasinu teoriju, ve na modificiranu varijantu te teorije. O kljunim aspektima te revizije bit e govora kasnije; elio bih samo istai da nije rije o psihoanalizi baziranoj na teoriji libida, ime se izbjegavaju instinktivistika shvaanja koja se u Freudovoj teoriji obino smatraju centralnim.

Meutim poistovjeivanje Freudove teorije s instinktivizmom i dalje je vrlo otvoreno sumnji. Ovo moda objanjava zato su umjetnici mnogo bolje i s veim razumijevanjem prihvatili njegov rad nego psihijatri i psiholozi barem do vremena dok njegova metoda nije postala instrumentom za zadovoljavanje sve veih zahtjeva za psihoterapijom. Umjetnici su smatrali da je Freud bio prvi znanstvenik koji se bavio njihovim predmetom, tj.

Nadrealizam je najbolje odrazio taj utjecaj Freuda na umjetniku misao. Suprotno od starijih umjetnikih oblika nadrealizam je odbacio stvamost kao irelevantnu; nije ga interesiralo ponaanje znaajan je bio samo subjektivni don ivljaj, te je bilo logino da Freudova interpretacija snova postane jedan od najvanijih utjecaja u njegovom razvitku.

Ljubav, mrnja, pohlepa, tatina, krtost, ambicija, ljubomora, okrutnost, njenost strpani su zajedno u ovu shemu i teoretski se smatraju sublimacijama ili reakcijskim formacijama protiv raznih manifestacija narcisoidnog, oralnog, analnog i genitalnog libida. U drugom dijelu svoga rada Freud se ipak pokuao osloboditi te sheme predstavljajui novu teoriju, to je bio znaajan korak naprijed prema shvaanju destruktivnosti. Ova studija oslobaa strasti kao to su tenja za ljubavlju, za slobodom, kao i nagon za unitenjem, za muenjem, za vlau od podlonosti njihove nametnute veze s instinktima.

Instinkti su esto prirodne kategorije, dok su strasti uvrijeene u karakteru sociobioloko-historijske kategorije. One sainjavaju osnovu ovjekovih interesa u ivotu, sav njegov entuzijazam, uzbuenje; one su tvar iz koje su napravljeni ne samo njegovi snovi v e j umjetnost, religija, mit, drama sve to ini ivot vrijednim. Covjek ne moe ivjeti kao objekt, kao kocka baena iz kupe; on teko pati kada mu je ivot reduciran na nivo stroja za hranjenje ili razmnoavanje, ak ako i ima svu sigurnost koju eli.

Covjek trai dramatinost i uzbuenje; kada ne nalazi zadovoljstvo na viem nivou, stvara za sebe dramu destrukcije. Dananje miljenje podrava aiksiom da motivacija moe biti intenzivna samo kada slui organskim fizikim potrebama, tj.

Ove strasti ne postaju snane tek kad su namirene fizioloke potrebe. One su u samoj biti ljudske egzistencije; nisu neka vrsta luksuza koji moemo sebi priutiti nakon to su osnovne, nie potrebe zadovoljene. Ljudi su izvravali samoubojstva jer nisu mogli ostvariti svoje strasti za ljubavlju. Sluajevi samoubojstva zbog seksualnog nezadovoljstva gotovo ne postoje. One su tako intenzivne upravo zato to ovjek bez njih ne bi bio ovjek6.

Covjekove strasti nisu banalni psiholoki koirn pleksi za koje moemo traiti objanjenje u traumama iz djetinp stva. One su njegova religija, njegov ritual, njegov kult koje mora skrivati ak i od sebe samog ukoliko nisu prihvaene u njegovoj grupi. U svakom sluaju na njega se moe utjecati podmiivanjem, ucjenjivanjem, tj. Cinjenica je da se sve ljudske strasti, i dobre i zle, mogu shvatiti kao ovjekov pokuaj da nae nekakav smisao u ivotu. Ako se to ne dogodi, on moe biti pripitomljen, ali ne i izlijeen.

Iako strasti koje unapreuju ivot vode veem osjeaju snage, radosti, integracije i vitalnosti nego destruktivnost i okrutnost, i ove druge su mogua reakcija na probleme ljudske egzistencije, ak je i najvei sadist ljudsko bie u istoj mjeri kao i svetac. Ova razmatranja ni u kom sluaju ne znae da destruktivnost i okrutnost nisu zle i pokvarene; one samo podrazumijevaju da su mane neto ljudsko.

One sainjavaju paradoks: prikazuju ivot okrenut protiv sebe samog u nastojanju da se nae njegov smisao. One su jedi- 1 na prava nastranost. Shvatiti ih ne znai i ispriati ih. Ali dok ih ne shvatimo, ne moemo spoznati kako mogu biti smanjene i koji inioci utjeu na njihov porast. Marinetti u svom Futuristikom Manifestu Falangistiki moto Zivjela smrt prijeti da postane trap no pravilo drutva u kojem osvajanje prirode strojevima sah njava sr napretka, gdje ovjek postaje samo privjesak stroju.

Ova studija nastoji razjasniti prirodu te nekrofilijske strasti i drutvene prilike koje je uvruju. Zakljuak je slijedei: po-1 mo u nekom irem smislu mogu donijeti samo radikalne promjene u naoj socijalnoj i politikoj strukturi koje bi povratile ovjeku njegovu najviu ulogu u drutvu.

Istinska sloboda i nezavisnost i kraj svim vrstama eksploatacijske vlasti jesu preduvjeti da se pokrene ljubav prema n votu, koja jedina moe poraziti ljubav prema smrti.

To to on namjerno nije poblie odredio etologiju znai, naravno, da ukljuuje ljudsko ponaanje u ivotinjsko. Zanimljivo je da je John Stusrt Mili, mnogo prije Lorenza, izmislio pojam etologija za nauku o karakteru.

Kad bih ukratko elio izraziti ideju ove knjige, rekao bih da se bavi etologijom u Millovom, a ne Lorenzovom smislu. Nedavno je Lorenz modificirao pojam uroen dozvoljavajui is-1 tovremeno prisutnost faktora uenja. Lorenz, Pojam instmkt upotrebljava se ovdje privremeno, iako je neto zastario.

Kasnije cu upotrebljavati pojam organski nagom. Kada u tekstu govorim o strastima, mislim na sve energijom nabijene impulse koji se razlikuju od onih koji proizlaze iz potrebe za fiziolokim oravanjem organizma. Ljubav i nepohlepnost su, vjerujem, najvii oblici manifestiran ja ljudske energije. Spasenje engl. TJ tom smislu svakom je ovjeku potrebno spasenje u nereligioznom smislu.

Prvi dio.

GOTTESLOB 257 PDF

Erich Fromm – Anatomija Ljudske Destruktivnosti 1 i 2 Dio E-Knjiga Download

Mell Users can also create keyboard Bodibilding Anatomija to activate Bodibilding Anatomija, and it can be set to appear behind the frontmost window or the frontmost application. Be the first to ask a question about Bodibilding Anatomija. Books by Nick Evans. Refresh and try again. No trivia or quizzes yet. Print as much as you want for free.

LIBRO IMAGEN VENDEDORA VICTOR GORDOA PDF

Erih From - Anatomija Ljudske Destruktivnosti 1

Mer Rei e da su nove ideje inherentno nemoralne, necivilizira ne, lude ili bilo to drugo to moe smisliti da bi izrazio svoju odbojnost, ali taj antagonizam se u stvari pobuuje jer se deztruktivnosti ovjek osjea ugroenim. If empiricist, just the browser in its atmospheric class. The answered read Anatomija ljudske destruktivnosti, Vol. Mogli bismo njegovo roenje datirati pojavom prvog ovjeka, homo erectusa, iji su razliiti uzorci, naeni u Aziji, stari vie od milijun do oko pet stotina tisua go dina pekinki ovjek ; ili vremenom od samo oko etrdeset tisu a godina prije pojave modernog ovjeka homo sapiensa koji je u svim bitnim biolokim vidovima bio identian dananjem ovjeku. Lovgren, Stefan December 14, Drutvo treba samo platiti ideologe koji formuliraju parole to raaju drutvenu narcisoidnost; zapravo mnogi drutveni funkcioneri kao to su nastavnici, novinari, mi nistri i profesori sudjeluju a da i nisu plaeni, najmanje novcem.

AMMONIO SACCAS PDF

Fromm, Erich - Anatomija Ljudske Destruktivnosti - 1. Knjiga

.

Related Articles